You are currently viewing Predsetveno đubrenje kukuruza i suncokreta

Predsetveno đubrenje kukuruza i suncokreta

  • Post category:Novosti

Đubrenje kukuruza i suncokreta pred setvu vrlo je važna jer se njime obezbeđuju biljna hrana potrebna kukuruzu i suncokretu u vreme njegovog klijanja i nicanja i u toku vegetacije. Primenom đubriva u ovoj fazi dodaju se đubriva na dubinu setvenog sloja gde će se sejati seme i obezbeđuju se hranljivi elementi za početni rast i razvoj biljaka kao i sva količina koja je potrebna u toku vegetacije. Izbor vrste đubriva koja se mogu koristiti u predsetvenom đubrenju zavisiće od đubriva koja su korišćena u osnovnom đubrenju kukuruza i suncokreta.

Takođe je jako bitno da se na svakoj parceli uradi analiza zemljišta svake četvrte godine da bi bili sigurni koja hraniva u zemljištu nedostaju a koja su u većim količinama zastupljena.

Predsetveno đubrenje se obavlja pre početka predsetvene pripreme zemljišta za setvu i omogućuje da se min. đubrivo unese na dubinu od 10-15cm.

Spor proces razlaganja azota iz UREA-e u zemljištu omogućava snabdevanje biljaka u vegetaciji iako je azot unešen pred setvu kukuruza i suncokreta. Zavisno od području gde se uzgaja biljka utvrdiće se da li je potrebno prihranjivanje tokom vegetacije. Područja koja imaju veću količinu padavina i na kojima je zemljište peskovitije-takozvano lakše zemljište, dovodi do bržeg razlaganja đubriva i nihovog ispiranja u dublje slojeve zemljišta, te biljka nije u mogućnosti da ih iskoristi. U takvim regionima preporučujemo poljoprivrednim proizvođačima da u dva navrata unesu azotno đubrivo: pred setvu 1/3 i 2/3 u toku vegetacije, najkasnije do faze 6. lista. Kada se prihranjuju u toku vegetacije treba koristiti min. đubrivo koje se lako razlaže i brzo je pristupačno biljkama, kao na primer AN (34% azota), SAN (33%), KAN (27%). Kukuruzu je potrebno 120-160 kg, a suncokretu 80-120 kg čistog azota po hektaru.

Kukuruz 80% azota usvoji do metličenja a ostatak do kraja vegetacije. Suncokret najintezivnije usvaja azot od formiranja glavice do kraja cvetanja, pri čemu utroši 80% od ukupnih potreba.

Dipl. ing. Snežana Đolai